Kutak za korisne tekstove

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

Kutak za korisne tekstove

Postaj by dany on 25.11.09 11:53

Prava radnika od A do Ž
1) Ugovor o radu na određeno vrijeme
Razlozi za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme
Iako poslodavci, čini se, preferiraju ugovore o radu na određeno vrijeme, Zakon o radu propisuje ugovor o radu na neodređeno vrijeme kao pravilo, dok se ugovor o radu na određeno vrijeme sklapa samo u iznimnim slučajevima. Tako su Zakonom o radu propisani razlozi zbog kojih poslodavac može s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme, pa je propisano da se takav ugovor o radu može iznimno sklopiti za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. To zapravo znači da će poslodavac moći zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako postoje razlozi koje Zakon propisuje kao razloge zbog kojih se može zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme (npr. do završetka određenog posla, zbog privremenog povećanja opsega posla, do povratka odsutnog radnika itd.). Na taj način se ograničava poslodavca da, kad god to zaželi, sklapa ugovore o radu na određeno vrijeme.


Vremensko ograničenje
Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos na istim poslovima zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine, osim u slučaju zamjene privremeno nenazočnog radnika ili ako je to zakonom ili kolektivnim ugovorom dopušteno. To znači da je ugovor o radu moguće zaključiti i na razdoblje duže od tri godine s istim radnikom, ali samo za različite poslove. Dakle, rok u kojem se smije raditi na određeno vrijeme duže od tri godine vezuje se isključivo za iste poslove koje radnik obavlja, a ne s obzirom na radnika kao osobu. Kako bi izbjegli zakonska ograničenja u vezi razdoblja na koje se može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme, ima slučajeva kada poslodavci, protekom trajanja jednog ugovora o radu, a koji je trajao tri godine, s radnikom sklope novi ugovor o radu na određeno vrijeme, i u ugovoru navedu različite poslove, dok u praksi radnik i dalje obavlja poslove koje je obavljao po prethodnom ugovoru o radu na određeno vrijeme. S obzirom da danas u Hrvatskoj postoji visoka stopa nezaposlenosti, radnici pristaju na takve manipulacije poslodavaca i njihovo izigravanje zakona, sretni da uopće imaju posao.
Također je rad na određeno vrijeme duži od tri godine moguć u slučaju zamjene privremeno nenazočnog radnika, u kojem slučaju ugovor o radu prestaje vraćanjem na posao odsutnog radnika, ali i u slučaju da se odsutni radnik više uopće ne vrati na posao, jer je u tom slučaju isteklo vrijeme na koje je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen.
I zakonom ili kolektivnim ugovorom može se propisati da je dopušteno sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme na razdoblje duže od tri godine.


Neprekidno trajanje ugovora
Poslodavac može s radnikom zaključiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme za obavljanje istih poslova, ali neprekidno trajanje radnog odnosa po takvim ugovorima ne smije, za iste poslove, biti duži od tri godine. Prekid radnog odnosa kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine. Stoga, primjerice bilo bi dopušteno da poslodavac s radnikom po isteku prethodnog ugovora o radu na određeno vrijeme, zaključi novi ugovor o radu na dva mjeseca, ali za druge poslove, pa nakon proteka tog ugovora od dva mjeseca, može s radnikom ponovno zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme za poslove po prvom ugovoru o radu.


Prelazak ugovora o radu na određeno vrijeme u ugovor o radu na neodređeno vrijeme
Zakon o radu ujedno propisuje i mogućnost, da se pod određenim uvjetima, smatra da je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen na neodređeno vrijeme. Prema odredbama Zakona o radu smatra se da je radnik sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama zakona ili ako radnik ostane raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je sklopljen. Dakle, nezakonit ugovor o radu na određeno vrijeme, smatra se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme. Tako bi se primjerice smatralo da je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme ukoliko bi poslodavac s radnikom sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme za razdoblje duže od tri godine (to ne vrijedi za slučajeve kada je dopušteno sklopiti ugovor o radu na razdoblje duže od tri godine), ili ukoliko bi sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji prestanak nije unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. Ima primjerice slučajeva u praksi da po isteku razdoblja za koje je ugovor o radu na određeno vrijeme zaključen, poslodavac prethodno ne obavijesti radnika o prestanku ugovora o radu, te radnik jednostavno dalje nastavi raditi kod poslodavca na istim poslovima. Ukoliko je poslodavac za to znao i prešutno na to pristao, u tom slučaju će se smatrati da je, po isteku razdoblja na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme, s radnikom zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. S obzirom da se ugovor o radu sklapa s radnikom u pisanom obliku, ali propust poslodavca i radnika da to učine ne utječe na postojanje i valjanost tog i takvog ugovora, i ako poslodavac, po isteku prijašnjeg ugovora o radu na određeno vrijeme s radnikom ne sklopi novi ugovor o radu na određeno vrijeme, ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatrat će se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.


Prava i obveze radnika po ugovoru o radu na određeno vrijeme
Tijekom trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme radnik ima sva prava i obveze kao i radnik s ugovorom o radu na neodređeno vrijeme. Međutim, postoje i određene iznimke. Tako se primjerice ugovor o radu na određeno vrijeme može redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom. U tom slučaju, i za otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme vrijede sve odredbe Zakona o radu o redovitom otkazivanju ugovora o radu, što znači da bi u slučaju redovnog otkazivanja ugovora o radu na određeno vrijeme radnik imao pravo i na otpremninu i na otkazni rok. Radnik po ugovoru na određeno vrijeme također ima pravo na godišnji odmor, međutim, u određenim slučajevima, imat će pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, ovisno o trajanju radnog odnosa po ugovoru o radu na određeno vrijeme u godini u kojoj započinje ili prestaje ugovor o radu na određeno vrijeme.


Prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme
Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je sklopljen. Stoga je potrebno u ugovor o radu na određeno vrijeme točno navesti datum prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme, jer ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme. Kako ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena, primjerice bolovanje radnika, porodni dopust ili neka druga okolnost neće odgoditi prestanak radnog odnosa. Istekom vremena na koje je ugovor o radu sklopljen, radni odnos radnika prestaje, neovisno o činjenici što je radnik možda na bolovanju, ili na porodnom dopustu. Kako se u slučaju isteka vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, radi o prestanku radnog odnosa istekom vremena, a ne otkazom ugovora o radu, znači da prestankom radnog odnosa, istekom vremena na koje je zaključen ugovor, radnik nema pravo na otpremninu i otkazni rok. Radnik će naime steći pravo na otpremninu i otkazni rok samo u slučaju da je mogućnost redovnog otkazivanja ugovora o radu predviđena tim ugovorom, pa mu poslodavac uruči poslovno ili osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu.
Ako se radi o ugovoru o radu u kojem nije naveden datum prestanka nego se datum prestanka veže uz neki događaj (npr. završetak isporuke neke robe), bilo bi poželjno da poslodavac u tome slučaju obavijesti radnika da je taj događaj nastupio i da zbog toga radniku prestaje ugovor o radu, s datumom kako je to navedeno u ugovoru o radu.


Obveze poslodavca
U vezi ugovora o radu na određeno vrijeme poslodavac ima također obvezu obavijestiti svoje radnike koji su zaposleni na određeno vrijeme, o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod njega sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme, te im omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Poslodavac je također dužan najmanje svaka tri mjeseca obavijestiti radničko vijeće o broju radnika koji su kod njega zaposleni na određeno vrijeme.
2) Poslodavac mi ne uplaćuje doprinose za mirovinsko osiguranje. Što učiniti?
Zakonom o doprinosima za obvezna osiguranja cjelovito su uređena pitanja vezana uz plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja, tj. mirovinsko, zdravstveno i osiguranje za slučaj nezaposlenosti.
Za osobe u radnom odnosu obveznik mirovinskog do­prinosa je radnik koji je obveznik obaju mirovinskih doprinosa i doprinosa za osiguranje u sustavu generacijske solidarnosti i doprinosa za osiguranje u sustavu individualne kapitalizirane štednje. Iako se oba mirovinska doprinosa ustežu iz radnikove plaće, radnik ih ne obračunava i ne uplaćuje, već to za njega mora učiniti poslodavac.
Za osobe u radnom odnosu obveza plaćanja doprinosa dospi­jeva na dan isplate plaće što se regulira ugovorom o radu, pra­vilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom, a krajnji rok za isplatu plaće, prema Zakonu o radu je petnaesti dan u mjesecu za plaću u prethodnom mjesecu.
Kontrolu plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja provodi Porezna uprava koja je ovlaštena i za postupak prisilne napla­te doprinosa. Postupak za prisilnu uplatu doprinosa vode nadležne institucije po službenoj dužnosti, te radnik ne može o tome voditi sudski spor.
Stoga Vam predlažemo da se za zaštitu svojih prava obratite Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Poreznoj upravi u mjestu sjedišta poslodavca te Državnom inspektoratu. Državni inspektor će utvrditi prekršaj i podnijeti prijavu poreznoj upravi.
3) Poslodavac mi je otkazao ugovor o radu. Što učiniti?
Ukoliko radnik smatra da mu je poslodavac neopravdano otkazao ugovor o radu radnik mora u roku od 15 dana od dostave odluke o otkazu uložiti tzv. zahtjev za zaštitu prava, kojim će upozoriti poslodavca na činjenicu da mu je neopravdano otkazao ugovor o radu te će zatražiti da se odluka o otkazu stavi van snage. Ako poslodavac u daljnjem roku od 15 dana od dostave zahtjeva za zaštitu prava ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom. Ono što je bitno upozoriti da zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev za zaštitu prava.
U svakom slučaju ako je radnik član sindikata, radnik ima pravo na besplatnu pravnu zaštitu. Stoga preporučamo da se radnik odmah po primitku odluke o otkazu obrati svom sindikalnom povjereniku koji će ga uputiti u stručnim službama u sindikatu koje će mu pomoći zaštiti njegovo povrijeđeno pravo.
4) Imam li pravo na otpremninu?
Da bi radnik imao pravo na otpremninu moraju biti ispunjeni zakonom predviđeni uvjeti, odnosno:
Da je radnik radio kod poslodavca neprekidno barem dvije godine,
Da poslodavac otkazuje ugovor o radu, i
Da se radniku ne otkazuje ugovor o radu iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika.
Radnik kojem ugovor o radu prestaje umirovljenjem, prema odredbama Zakona o radu nema pravo na otpremninu, jer ugovor o radu ne prestaje otkazom već umirovljenjem. Međutim takvo pravo radnika može biti ugovoreno Pravilnikom o radu, Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu.
Dakle, ukoliko je radniku ugovor o radu prestao zbog izvanrednog otkaza, ili zbog redovnog otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika, ili istekom ugovora o radu na određeno vrijeme, radnik neće imati pravo na otpremninu.
5) Kako se izračunava minimalna visina otpremnine i što treba poduzeti ako ju poslodavac ne želi isplatiti?
Zakon o radu propisuje da se visina otpremnine utvrđuje prema dužini neprekidnog radnog odnosa kod istog poslodavca i visini prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Poslodavac ne smije ugovoriti niti odrediti otpremninu manju od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca, s time da ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Zakonom o radu propisuje se zakonski minimum otpremnine, ali taj iznos može biti i veći ukoliko je tako utvrđeno ugovorom o radu, Pravilnikom o radu ili Kolektivnim ugovorom.
Prema Pravilniku porezu na dohodak iznos otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza do visine 6.400,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca nije oporeziv.
Ukoliko poslodavac ne želi radniku isplatiti otpremninu svoje pravo radnik će morati tražiti putem suda.
6) Imam li pravo na naknadu za nezaposlene?
Uvjeti za ostvarivanje prava
Da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu mora:
ispuniti uvjet prethodnog rada
Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca.
Uvjet prethodnog rada ne mora ispunjavati žena koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima dijete koje nije navršilo godinu dana života. Međutim, ove osobe moraju ispunjavati sve druge uvjete utvrđene Zakonom za priznavanje prava na novčanu naknadu, te ne mogu pravo na novčanu naknadu ostvarivati po drugim propisima.
radni odnos ne smije prestati njezinom krivnjom ili voljom te se u zakonskom roku mora prijaviti Zavodu i podnijeti zahtjev za novčanu naknadu.
Pravo na novčanu naknadu preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ovisi o osnovi prestanka radnog odnosa i čl. 32 Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti propisuje da:
Pravo na novčanu naknadu nema nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao:
(1) zbog toga što je otkazala radni odnos, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca,
(2) pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa,
(3) zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu ili nije zadovoljila tijekom pripravničkog, odnosno vježbeničkog staža, odnosno nije u propisanom roku položila stručni ispit,
(4) zbog povrede obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) kao i zbog teške povrede radne obveze (izvanredni otkaz), odnosno službene dužnosti,
(5) zbog izdržavanja kazne zatvora duže od 6 mjeseci, izrečene mjere sigurnosti ili zaštitne mjere u trajanju dužem od 6 mjeseci.
Međutim u dosadašnjoj praksi tumačeći odredbu da pravo na novčanu naknadu nema radnik koji je otkazao ugovor o radu, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca prvenstveno se smatralo da je razlog za izvanredni otkaz neisplata plaće od strane poslodavca, tj. novčanu naknadu ostvarile su one nezaposlene osobe koje su uz izvanredni otkaz priložile dokaz iz kojeg je bilo razvidno da poslodavac ne isplaćuje ili učestalo i znatno kasni sa isplatama plaća. Ovo stoga što prema odredbama čl. 114. Zakona o radu ('Narodne novine' 137/04) opravdani razlog za izvanredni otkaz postoji onda kada zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.
Da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenost nezaposlena osoba dužna je u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa prijaviti se nadležnoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

izvor:SSSH.hr

_________________
DOMINIK 21.12.2004
LORENA 05.07.2007

dany
Administrator
Administrator

Gender : Female
Broj postova : 3388
Age : 39
Lokacija : Čakovec
Zanimanje : Poljoprivredni tehničar
Kako ste saznali za ovaj forum : Ovo je moj forum
Država :
Bodovi aktivnosti : 1237
Registration date : 06.06.2008

http://nasa-djeca-i-mi.forumj.biz

[Vrh] Go down

Re: Kutak za korisne tekstove

Postaj by dany on 25.11.09 11:57

Besplatna pravna pomoć






Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći (NN, 62/2008.) i podzakonskim propisima u Hrvatskoj je uspostavljen cjeloviti sustav pružanja besplatne pravne pomoći osobama slabijeg imovnog stanja pri rješavanju njihovih egzistencijalnih pitanja.


Zakon je stupio na snagu 7. lipnja 2008. godine osim odredaba članaka 15. i 16. koje su na snazi od 1. veljače 2009. godine, a odnose se na zahtjev za odobravanje pravne pomoći te odredaba članaka 45. do 52. koje stupaju na snagu na dan prijama Republike Hrvatske u članstvo Europske Unije, čime su stvorene pretpostavke za provedbu pravne stečevine Europske Unije u području besplatne pravne pomoći, a odnose se na posebne odredbe o odobravanju pravne pomoći u prekograničnim sporovima.


Donošenjem odgovarajućih podzakonskih akata, s 1. veljačom 2009. godine građani koji ispunjavaju uvjete mogu ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć.


Pojam pravne pomoći definiran je Zakonom kao način olakšavanja pristupa sudu i drugim tijelima koja odlučuju o pravima i obvezama hrvatskih državljana i stranaca na način da troškove u cijelosti ili djelomično snosi Republika Hrvatska, uzimajući u obzir njihov materijalni položaj i okolnost kako ne bi mogli ostvariti to pravo bez ugrožavanja svojeg uzdržavanja i uzdržavanja članova svojega kućanstva.





Vrste pravne pomoći


Pravna se pomoć ostvaruje kao primarna ili sekundarna pravna pomoć.


Primarna pravna pomoć obuhvaća:

- opću pravnu informaciju,

- pravni savjet,

- pravnu pomoć u sastavljanju pismena pred tijelima uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti,

- zastupanje u upravnim stvarima,

- pravnu pomoć u mirnom izvansudskom rješavanju sporova,

- zastupanje pred Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama, ako je u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela.


Sekundarna pravna pomoć obuhvaća:

- zastupanje pred sudom,

- pravnu pomoć za mirno rješavanje sporova pred sudom,

- sastavljanje pismena u sudskim postupcima.


Prema odredbama Zakona, ostvarivanje pravne pomoći odobrit će se u svim postupcima pred sudovima, upravnim tijelima i drugim pravnim osobama s javnim ovlastima, ako se njima rješava o egzistencijalnim pitanjima korisnika. Odobravanje bilo kojeg oblika pravne pomoći uključuje i oslobađanje od plaćanja pristojbi i troškova postupka.




Korisnici pravne pomoći


Korisnici pravne pomoći u smislu Zakona su hrvatski državljani, stranci na privremenom boravku, stranci na stalnom boravku, azilanti, stranci pod supsidijarnom zaštitom, stranci pod privremenom zaštitom, tražitelji azila u postupcima za koje pravna pomoć tražiteljima azila nije predviđena posebnim zakonom te djeca stranci koja su u Republici Hrvatskoj zatečena bez pratnje roditelja ili zakonskog zastupnika, koji ne mogu snositi troškove pravne pomoći bez opasnosti od egzistencijalne ugroženosti.


Osnovni uvjet za odobravanje besplatne pravne pomoći je imovno stanje podnositelja zahtjeva i članova njegova kućanstva, što je propisano člankom 8. Zakona.



Pružatelji pravne pomoći


Pružatelji pravne pomoći mogu biti odvjetnici, ovlaštene udruge, sindikati i visoka učilišta. Odvjetnici mogu pružati primarnu i sekundarnu pravnu pomoć pri čemu ne smiju odbiti pružiti pravnu pomoć u skladu s odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, osim u slučajevima predviđenima Zakonom o odvjetništvu za uskratu pravne pomoći. Udruge pružaju primarnu pravnu pomoć, a ovlast za pružanje pravne pomoći stječu upisom u registar udruga koje pružaju pravnu pomoć pri Ministarstvu pravosuđa. Sindikati pružaju primarnu pravnu pomoć prema odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći u uvjetima propisanim za ovlaštene udruge. Visoka učilišta koja izvode sveučilišne studije u znanstvenom području prava mogu putem pravnih klinika, u skladu sa svojim općim aktima, u sklopu primarne pravne pomoći davati opću pravnu informaciju, pravne savjete i izrađivati pismena.



Institucionalni okvir


Uredi državne uprave odlučuju prema zahtjevima građana za pružanje besplatne pravne pomoći.


Odjel za besplatnu pravnu pomoć Sektora za ljudska prava i besplatnu pravnu pomoć Ministarstva pravosuđa obavlja drugostupanjski postupak prema zahtjevima za odobravanje besplatne pravne pomoći, provodi upravni nadzor nad radom prvostupanjskih tijela koja odobravaju pravnu pomoć, sudjeluje u provedbi stručnog nadzora nad radom pružatelja pravne pomoći.


Odjel za besplatnu pravnu pomoć ujedno obavlja poslove registracije udruga za pružanje besplatne pravne pomoći, vodi registar udruga ovlaštenih za pružanje besplatne pravne pomoći te nadzire njihov rad. Radi praćenja sustava pravne pomoći osnovano je Povjerenstvo za pravnu pomoć kao savjetodavno tijelo Ministarstva pravosuđa. Povjerenstvo prati i analizira stanje u odobravanju i korištenju pravne pomoći, razmatra prijedlog godišnjeg izvješća Ministarstva pravosuđa, daje mišljenje na projekte te ministru pravosuđa daje prijedloge i mišljenje za unapređivanje sustava pravne pomoći.



Sukladno odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći Savez samostalnih sindikata Hrvatske registrirao se za pružanje besplatne pravne pomoći.



Savez samostalnih sindikata Hrvatske pruža besplatnu pravnu pomoć u sljedećim područjima:

- radno-pravnim postupcima,

- radno-pravnim upravnim postupcima,

- mirovinskom i invalidskom osiguranju,

- zdravstvenom osiguranju.



Ako ste korisnik besplatne pravne pomoći slobodno se obratite pravnim zastupnicima/cama SSSH koji su ovlašteni pružati besplatnu pravnu pomoć:


1.
Goran
Aranđelović
Grad Zagreb i Zagrebačka županija
01/4655-042

2.
Đurđa
Sakal
Grad Zagreb i Zagrebačka županija
01/4655-042

3.
Sunčica
Benović
Grad Zagreb i Zagrebačka županija
01/4655-042

4.
Marina
Kasunić Peris
Grad Zagreb i Zagrebačka županija
01/4655-015

5.
Vedran
Uranija
Zadarska županija
023/250-429

6.
Marija
Marković
Dubrovačko-neretvanska županija
020/418-975

7.
Gordana
Mihalinec
Varaždinska županija
042/212-755

8.
Slobodan
Kapor
Istarska županija
052/392-397

9.
Ines
Duk
Sisačko-moslavačka županija
044/522-155

10.
Jasenka
Bertolan
Virovitičko-podravska županija
033/551-899

11.
Nada
Barišić
Primorsko-goranska županija
051/330-733

12.
Kristian
Plazonić
Primorsko-goranska županija
051/330-731

izvor:SSSH.hr

_________________
DOMINIK 21.12.2004
LORENA 05.07.2007

dany
Administrator
Administrator

Gender : Female
Broj postova : 3388
Age : 39
Lokacija : Čakovec
Zanimanje : Poljoprivredni tehničar
Kako ste saznali za ovaj forum : Ovo je moj forum
Država :
Bodovi aktivnosti : 1237
Registration date : 06.06.2008

http://nasa-djeca-i-mi.forumj.biz

[Vrh] Go down

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]

- Similar topics

 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.